Reaktivne psihoze

Reaktivne psihoze predstavljaju psihotični poremećaj koji je nastao kao reakcija na neki jaki stresogeni događaj. U pitanju je ozbiljna psihička trauma koja je najčešće izazvana smrću bliske osobe, psihičkim i fizičkim zlostavljanjem, razvodom, dijagnozom neizlečive bolesti. Može se javiti i zbog gubitka posla, gubitka vredne imovine, prisilnog iseljavanja i svih drugih situacija koje za neku osobu imaju egzistencijalno značenje. Zbog toga se ponekad naziva i situacijska psihoza ili psihogena psihoza.  Poznata je i kao psihogenija, reaktivno stanje, psihogena reakcija, psihogeni šok.

Proučavanje reaktivne psihoze započelo je krajem 19. veka, da bi značajni pomak usledio sredinom 20. veka. Naime, nemački psihijatar Karl Jaspers 1946. godine je identifikovao 3 glavna klinička znaka koja su postala osnova za dijagnostifikavanje ovog poremećaja. Trijada, kako ih je nazvao, uključuje:

  • činjenicu da se bolest javlja nakon trauma,
  • manifestacije psihogenih poremećaja povezane su sa intenzivnim uticajem nepovoljnih faktora na psihu,
  • simptomi nestaju nakon prestanka dejstva psihotraume.

Istraživanja su pokazala da reaktivne psihoze pogađaju 60 do 80 odsto ljudi koji su bili pod jakim stresom. Imajući ovo u vidu psihijatrijska ordinacija Niš, Psiho centar MM vam skreće pažnju kako da prepoznate problem.

Kako nastaju reaktivne psihoze?

Snažan mentalni šok je pokretač reaktivne psihoze. Ipak, to ne znači da će se ona razviti kod svake osobe koja se suočava sa stresnim događajem. Što znači da u velikoj meri zavisi od sklopa same ličnosti. Odnosno, češća je kod onih koji su emotivno nestabilni, visoko reaktivni, skloni paranoji…

Genetika, takođe, igra važnu ulogu tako da je veća verovatoća da će se javiti ako postoji porodična istorija poremećaja. Nije redak slučaj da se razviju nakon povrede mozga ili pod uticajem teške somatske i zarazne bolesti. U pokretače se svrstavaju i mentalni ili fizički umor, nesanica, pa i nedostatak vitamina, naročito B1 i B3. Mada ga mogu izazvati i alkoholizam i narkomanija, tj. bolesti zavisnosti.

Sklonost ka ovom problemu je izraženija kod žena. Zbog čega se kao uzročnici navode i promene u hormonskom balansu, te su pubertet, trudnoća, porođaj i menopauza posebno kritični periodi za pojavu reaktivne psihoze.

Podela reaktivnih psihoza

Oblici reaktivnih psihoza mogu biti različiti. Zavisno od snage i prirode trauma, trajanja, kao i samog zdravstvenog stanja osobe dele se u 2 grupe – akutne i dugotrajne.

Akutna reaktivna psihoza se javlja iznenada, naglo. Traje nekoliko sati ili dana i prati je izražena uznemirenost ili letargija.

Za razliku od nje dugotrajna psihoza se razvija nakon duže psihogene izloženosti, pri čemu je osoba i do mesec dana pod konstantnim stresom.

Kako se manifestuju reaktivne psihoze?

Afektivne reakcije šoka predstavljaju akutne poremećaje. Mogu biti hiperkinetičke i hipokinetičke.

Hiperkinetički (motorni) tip karakteriše prestravljeno, uzbuđeno ponašanje, koje prate nemogućnost govora i haotični pokreti. Može se javiti i delimična amnezija, pa se osoba ne seća akutnog stanja. Hipokinetički tip se ispoljava napetošću mišića, svest je zamagljena, a pamćenje narušeno.

U akutna reaktivna stanja spadaju i histerične psihoze.

Ganserov sindrom je histerični poremećaj svesti koji se prepoznaje emocionalnom neravnotežom, promenama raspoloženja, poremećenom orijentacijom u prostoru i vremenu, kao i isključivim fokusom na određena iskustva.

Emocionalna (histerična) omamljenost je specifično stanje motoričke retardacije i sužene svesti. Napetost mišića je toliko izražena da osoba dugo ostaje u istom položaju, ali negativno reaguje ukoliko neko pokuša da promeni položaj njegovog tela. Nema kontakta očima sa drugim ljudima, već pogled izražava očaj, tugu, bes.

Psihogena lažna demencija, kao što naziv kaže, je stanje u kojem osoba ispoljava simptome karakterističe demenciji. Dok se kod puerilizma mentalna aktivnost odraslih vraća na dečiji nivo.

Reaktivna depresija i zabludna psihoza su 2 najčešće dugotrajne psihoze. Reaktivnu depresiju karakteriše osećaj beznađa, krivice, povlačenja u sebe, apatije. Javljaju se i problemi sa spavanjem, gubitak apetita, ubrzani rad srca. Zabludna psihoza se izražava idejama i izjavama koje ne odgovaraju stvarnosti. Obično su vezane za ideju da ih neko progoni.

Reaktivne psihoze su ozbiljni problem koji utiče na kvalitet života. Zato na vreme potražite pomoć stručnog tima psihologa, psihijatara i psihoterapeuta Psiho centra MM.

📱 +381 (0) 69 12-98-136 (Mob./Viber/WhatsApp)

☎️ +381 (0) 18 276-943

📧 psihocentarmm@gmail.com

📍 Patrisa Lumumbe 26, 18000 Niš

Pogledajte prethodne objave:

Pošaljite nam poruku