fbpx

Panični poremećaj kod dece i adolescenata

Panični poremećaj karakterišu napadi panike koji se javljaju najmanje jednom nedeljno. Napad panike je kratka (oko 20 minuta) epizoda intenzivne anksioznosti koja je obično praćena fizičkim simptomima kao što su ubrzano disanje, palpitacije, znojenje, bol u grudima i mučnina.

Poremećaj panike nastaje kada dete ima česte napade panike i kada je ozbiljno pogođeno ili pati od svog načina života.

Panični poremećaj se obično leči kombinacijom lekova i bihejvioralne terapije.

Panični poremećaji su češći među adolescentima nego mlađom decom. Anksioznost odvajanja ili generalizovani anksiozni poremećaj, koji se razvija u panični poremećaj tokom puberteta, često se primećuje kod mlađe dece.

Napadi panike mogu se javiti u bilo kom anksioznom poremećaju, obično kao odgovor na objekat ili situaciju na koju se poremećaj odnosi. Na primer, deca sa anksioznošću odvajanja mogu doživeti napad panike kada roditelj ode. Deca koja se plaše mesta bez neposrednih sredstava za bekstvo (agorafobija) mogu imati napad panike ako su smeštena u sredinu reda sedišta u prepunom pozorištu. Mnoga deca sa paničnim poremećajima takođe imaju agorafobiju.

Bolesti poput astme takođe mogu izazvati napade panike i obrnuto.

 

Simptomi

Tokom napada panike, dete oseća veliku anksioznost, koja može izazvati čak i fizičke simptome: srce juri, dete se može nenormalno znojiti i imati kratak dah. Mogu se žaliti na bol u grudima, vrtoglavicu ili mučninu.. Možda se osećaju kao da umiru ili polude. Njegovo okruženje mu može izgledati nestvarno. Simptomi mogu biti dramatičniji nego kod odraslih (sa vrištanjem, plačem ili ubrzanim disanjem).

Pored toga, može razviti anticipativni strah od daljih napada. Napadi panike i srodne brige utiču na društveni život i školski uspeh.

Napadi panike se javljaju iznenada bez određenog okidača. Ali vremenom deca počinju da izbegavaju situacije koje povezuju sa napadima. Ovo ponašanje izbegavanja može dovesti do agorafobije, u kojoj deca iznenada ne žele da idu u školu, posećuju tržni centar ili izbegavaju druge svakodnevne aktivnosti.

Panični poremećaji se često poboljšavaju ili pogoršavaju bez očiglednog razloga. Simptomi mogu nestati sami od sebe i ponovo se pojaviti godinama kasnije. Ali uz lečenje, većina dece sa paničnim poremećajem pokazuje poboljšanje.

Adolescenti sa paničnim poremećajima i bez lečenja često napuštaju školu, okreću se od društva, žive veoma povučeno i gaje misli o samoubistvu.

 

Dijagnoza se postavlja od strane lekara

Doktori dijagnostikuju panični poremećaj kod dece, na osnovu nekih od sledećih simptoma:

• Imao više napada panike
• Promenite svoje ponašanje da biste izbegli situacije koje izazivaju napade
• Brine se o mogućim budućim napadima
• Nemojte imati bolest koja uzrokuje simptome
• Doktor će stoga obično obaviti fizičke preglede kako bi isključio da su simptomi uzrokovani fizičkim bolestima.

Lekar će takođe tražiti druge poremećaje mentalnog zdravlja (kao što je opsesivno kompulzivni poremećaj ili socijalni anksiozni poremećaj) koji mogu izazvati napade panike.

Tretman

• Obično lekovi plus terapija ponašanja.

• Kombinacija lekova i bihejvioralne terapije generalno pomaže kod paničnog poremećaja. Za neku decu, lekovi su često potrebni za smanjenje napada panike pre nego što se može započeti terapija ponašanja.

• Benzodiazepini su najefikasniji u tome, ali se često preferira antidepresiv koji se zove selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), jer benzodiazepini mogu izazvati pospanost i vrtoglavicu (sedaciju), narušiti učenje i pamćenje i dovesti do zavisnosti.


Psihijatrijska ordinacija Niš – Psiho Centar MM u svom timu ima specijalizovan stručni kadar usredsređen na sve oblasti psihijatrije sa višegodišnjim iskustvom u radu kako sa odraslima, tako i sa decom.

Svaki problem je rešiv, zato nemojte da čekate da vam naruši kvalitet života i zdravlje, Vama i Vaše dece, već na vreme potražite pomoć u Psiho centru MM.

Ukoliko niste u mogućnosti lično da dođete, možemo da organizujemo kućne posete psihijatra / psihoterapeuta, kao i savetovanja putem vibera ili skype-a.

📱 +381 (0) 69 12-98-136 (Mob./Viber/WhatsApp)

☎️ +381 (0) 18 276-943

📧 psihocentarmm@gmail.com

📍 Patrisa Lumumbe 26, 18000 Niš

 

Pogledajte prethodne objave:

Pošaljite nam poruku