5 neuobičajenih simptoma anksioznosti koje ljudi ne prepoznaju

Anksioznost nije uvek ubrzano srce i osećaj panike. Kod velikog broja ljudi anksioznost se prvo javlja kroz telo — kroz grlo, mišiće, stomak ili ruke — a ne kroz misli.

Zato se često prvo ide kod gastroenterologa, fizijatra ili interniste, dok se pravi uzrok uopšte ne prepoznaje. U ovom tekstu izdvajamo pet neuobičajenih simptoma anksioznosti koje ljudi najčešće ne povezuju sa psihičkim stanjem i objašnjavamo kada je vreme da se potraži stručna pomoć.

Zašto se anksioznost često pogrešno prepoznaje

Anksioznost je reakcija organizma „bori se ili beži“ koja ostaje aktivirana i kada nema realne opasnosti. Telo tada troši energiju na stalnu pripravnost, što se odražava na mišiće, varenje, cirkulaciju i nivo energije. Zato simptomi anksioznosti često izgledaju kao fizičke tegobe bez jasnog medicinskog uzroka.

5 neuobičajenih simptoma anksioznosti

1. Knedla u grlu (osećaj stezanja)

Osećaj „kamena“ ili knedle u grlu, poznat i kao globus senzacija, jedan je od najčešćih, a najmanje prepoznatih simptoma anksioznosti. Javlja se kao stalna napetost u grlu koja ne prolazi gutanjem, dok pregledi grla i jednjaka najčešće ne pokazuju nikakav fizički uzrok. Ako se ovaj osećaj ponavlja u periodima stresa, vredi razmotriti konsultaciju sa psihijatrom.

2. Trnjenje i mravinjanje

Trnjenje u rukama, nogama ili oko usta česta je posledica hiperventilacije koja prati anksioznost, čak i kada osoba nije svesna da diše plitko i ubrzano. Ovaj simptom često podseća na neurološki problem, pa se prvo traži pregled kod neurologa. Kada se neurološki uzrok isključi, tehnike regulacije disanja i psihoterapija obično dovode do poboljšanja.

3. Hronični umor

Iscrpljenost koja ostaje čak i posle dovoljno sna jedan je od manje očiglednih znakova anksioznosti. Telo koje je stalno u stanju pripravnosti ne uspeva da se stvarno odmori ni tokom noći, pa se umor gomila iz dana u dan. Ako su laboratorijski nalazi uredni, a umor i dalje traje, sledeći korak može biti razgovor sa psihijatrom ili psihoterapeutom.

4. Napetost mišića

Vilica, ramena i vrat su mesta gde se anksioznost najčešće „taloži“ u vidu hronične mišićne napetosti. Ljudi često i ne primete da stežu vilicu ili podižu ramena tokom dana, sve dok se ne pojave glavobolje ili bol u vratu. Ova napetost predstavlja direktan fizički odraz nervnog sistema koji ne uspeva da se opusti.

5. Problemi sa varenjem

Stomak je jedan od prvih organa koji reaguje na hronični stres i anksioznost zbog direktne veze između creva i nervnog sistema, poznate kao „osovina creva–mozak“. Nadutost, mučnina, promene u radu creva ili osećaj „leptirića“ u stomaku mogu trajati mesecima bez jasnog gastroenterološkog uzroka. Kada se isključe fizička oboljenja, procena psihičkog stanja može pomoći da se utvrdi da li anksioznost stoji iza ovih tegoba.

Kada ovi simptomi znače da je vreme za stručnu pomoć

Nijedan simptom sam po sebi nije razlog za paniku, ali obratite pažnju ako:

  • simptomi traju duže od nekoliko nedelja bez jasnog medicinskog uzroka;
  • više simptoma se javlja istovremeno (npr. napetost mišića i problemi sa varenjem);
  • simptomi se pogoršavaju u periodima stresa ili pred određene situacije;
  • lekarski nalazi su uredni, a tegobe i dalje traju.

U tom slučaju, sledeći korak je razgovor sa psihijatrom ili psihoterapeutom koji pomaže da se razdvoje fizički i psihički uzroci i odredi odgovarajući smer lečenja.

Kako izgleda prvi korak ka rešavanju anksioznosti

Prvi razgovor sa stručnjakom obično obuhvata:

  1. Razgovor o simptomima — kada su počeli, koliko traju i šta ih pogoršava.
  2. Isključivanje fizičkih uzroka — uvid u prethodne nalaze i pretrage.
  3. Procenu nivoa anksioznosti — kroz standardizovane upitnike i klinički razgovor.
  4. Plan daljeg rada — psihoterapija, po potrebi terapija lekovima ili kombinacija oba pristupa.

Cilj nije samo „smiriti simptom“, već razumeti šta ga održava i naučiti telo da izađe iz stanja stalne pripravnosti.

Zaključak: telo često prvo signalizira ono što um još ne prepoznaje

Knedla u grlu, trnjenje, hronični umor, napetost mišića i problemi sa varenjem mogu izgledati kao pet nepovezanih tegoba, a zapravo predstavljaju isti signal — anksioznost koja se ispoljava kroz telo. Ako prepoznajete više ovih simptoma i lekarski nalazi su uredni, ne odlažite razgovor sa stručnjakom.

Zakažite konsultaciju

Razgovarajte sa stručnjakom PsihoCentra MM i napravite prvi korak ka razumevanju i rešavanju tegoba.

Pozovite: +381 69 12 98 136

Pogledajte prethodne objave:

Pošaljite nam poruku